Hrvatska je zemlja bogate kulturne baštine, a dio te baštine čine i tradicionalne društvene igre koje su generacijama okupljale ljude i stvarale prilike za druženje, smijeh i nadmetanje. Mnoge od tih igara ostale su popularne do danas, posebno među starijim generacijama koje pamte vremena kada su ove igre činile središte društvenog života. U ovom članku istražit ćemo najpoznatije hrvatske tradicionalne društvene igre, njihovu povijest i pravila, te kako ih prilagoditi modernom dobu.
Kartaške igre - srce hrvatske tradicije
Kartaške igre imaju posebno mjesto u hrvatskom društvenom životu. Tijekom desetljeća, pa i stoljeća, razvijale su se specifične igre koje su postale dio nacionalnog identiteta, posebno u primorskim i otočnim krajevima.
Briškula
Briškula (tal. briscola) vjerojatno je najpoznatija tradicionalna kartaška igra u Hrvatskoj, posebno popularna u Dalmaciji, Istri i Primorju. Igra se sa špilom od 40 karata talijanskog ili tršćanskog tipa (bez osmice, devetke i desetke).
Osnovni cilj igre je skupiti što više bodova kroz osvajanje vrijednih karata. Vrijednosti karata u briškuli su:
- As - 11 bodova
- Trica - 10 bodova
- Kralj - 4 boda
- Konj (Dama) - 3 boda
- Fanat (Dečko) - 2 boda
- Ostale karte (7, 6, 5, 4, 2) - 0 bodova
Briškula se može igrati u parovima ili individualno, a posebnost igre je u "briškuli" - adutskoj boji koja se određuje na početku igre i koja pobjeđuje sve ostale boje.
"Briškula nije samo igra, to je ritual koji povezuje generacije. Sjećam se kako me djed učio igrati kad sam bio mali, a danas ja učim svoje unuke." - Jozo, 78 godina, Split
Trešeta
Trešeta je još jedna izuzetno popularna igra u primorskim krajevima Hrvatske. Igra se istim špilom kao i briškula, ali s potpuno drugačijim pravilima. Cilj igre je sakupiti određene kombinacije karata i osvojiti što više bodova.
Najvažnije kombinacije u trešeti su:
- Napolitana (as, dvojka i trica iste boje) - 3 boda
- Trešeta (tri karte istog broja) - 1 bod
Igra je dobila ime po kombinaciji tri iste karte ("tri" + "sette" - na talijanskom "sedam"). Igra zahtijeva dobro pamćenje i stratešku igru, što je čini odličnom za održavanje kognitivnih sposobnosti kod starijih osoba.
Boćanje - igra preciznosti i strategije
Boćanje (ili balote u Dalmaciji) je tradicionalna igra koja se igra na otvorenom, na posebno pripremljenim terenima (boćalištima). Igra ima dugu povijest u mediteranskim zemljama, a u Hrvatskoj je posebno popularna u primorskim krajevima.
Cilj igre je baciti svoje boće što bliže malom ciljnom predmetu (balinu ili bulinu). Boćanje razvija preciznost, koordinaciju i stratešku misao, a zbog prirode igre koja ne zahtijeva veliku fizičku snagu, idealna je za starije osobe.
Postoje različite varijante boćanja, uključujući:
- Volo - bacanje boće kroz zrak s ciljem izbijanja protivnikove boće
- Raffa - bacanje boće da se kotrlja do cilja
- Klasično boćanje - kombinacija različitih tehnika
Savjet za aktivnost:
Boćanje je odlična aktivnost za grupe seniora. Ako nemate pristup službenom boćalištu, možete improvizirati na ravnoj travnatoj površini ili čak kreirati mini verziju igre za igranje u zatvorenom prostoru s laganim loptama.
Šijavica - igra brzine i sreće
Šijavica (tal. morra) je tradicionalna igra prstima koja je posebno popularna u Istri i na Kvarneru. Igra je vrlo jednostavna, ali iznenađujuće zabavna i dinamična.
U igri sudjeluju dva igrača koji istovremeno ispružuju određeni broj prstiju i glasno izgovaraju broj koji, prema njihovom predviđanju, predstavlja ukupan zbroj ispruženih prstiju oba igrača. Igrač koji točno pogodi zbroj dobiva bod.
Iako djeluje jednostavno, šijavica zahtijeva brzinu reakcije, dobru koncentraciju i predviđanje poteza protivnika. Igra se često igrala u konobama i kafićima uz čašicu vina ili rakije, stvarajući bučnu i veselu atmosferu.
Prstena - igra vještine i tradicije
Prstena ili prstenac je tradicionalna istarska igra koja potječe iz viteških vremena. Danas se održavaju tradicionalne manifestacije "Trka na prstenac" u Barbanu i drugim istarskim mjestima.
U izvornoj igri, jahač u galopu pokušava kopljem pogoditi mali metalni prsten (prstena) koji visi na konopu. Igra zahtijeva preciznost i vještinu. Za starije osobe postoje adaptirane verzije koje se mogu igrati bez konja, kao igra preciznosti i koordinacije.
Alka - simbol nacionalnog ponosa
Iako više ceremonija nego društvena igra, Sinjska alka zavređuje spomen kao jedinstveni hrvatski kulturni fenomen. Ova viteška igra održava se u Sinju od 1715. godine u spomen na pobjedu lokalnog stanovništva nad osmanskom vojskom.
Sličnа principu Prstenca, alkari jašući konje u punom galopu pokušavaju kopljem pogoditi metalni prsten (alku) obješen na konopu. Pogodak u sredinu alke (u sridu) donosi najviše bodova.
Prckanje (Buće) - igra za djecu i odrasle
Prckanje je tradicionalna dječja igra koja se igrala s kamenčićima ili orasima, ali su je često igrali i odrasli. Cilj igre je pogoditi protivnikove kamenčiće vlastitim kamenčićem. Ova jednostavna igra razvija preciznost i koordinaciju ruke i oka.
Kako prilagoditi tradicionalne igre za seniore danas?
Tradicionalne hrvatske igre mogu se lako prilagoditi za starije osobe, uzimajući u obzir njihove fizičke mogućnosti i potrebe:
- Kartaške igre - već su savršeno prilagođene starijim osobama. Mogu se igrati u manjim grupama, a veličina karata može biti povećana za osobe s oslabljenim vidom.
- Boćanje - može se igrati s lakšim loptama, na kraćim udaljenostima ili čak u zatvorenom prostoru s prilagođenom opremom.
- Šijavica - može se igrati sporije, s više vremena za reakciju.
- Prstena i Alka - mogu se adaptirati u statične igre gađanja mete s prilagođene udaljenosti.
Prednosti igranja tradicionalnih igara za seniore
Uključivanje tradicionalnih igara u život seniora donosi brojne prednosti:
- Očuvanje kulturne baštine - prenošenje tradicije na mlađe generacije
- Socijalizacija - stvaranje prilika za druženje i povezivanje
- Kognitivna stimulacija - kartaške igre zahtijevaju pamćenje, strategiju i planiranje
- Fizička aktivnost - igre poput boćanja potiču kretanje i koordinaciju
- Emocionalna dobrobit - oživljavanje ugodnih uspomena iz mladosti
Zaključak
Tradicionalne hrvatske društvene igre predstavljaju vrijednu kulturnu baštinu koja može značajno obogatiti život seniora. Ove igre nisu samo izvor zabave, već i način očuvanja tradicije, poticanja socijalizacije i održavanja kognitivnih i fizičkih sposobnosti. Vraćanjem ovim igrama, starije osobe mogu ponovno doživjeti radost svoje mladosti, a istovremeno prenositi dio kulturnog naslijeđa na mlađe generacije.
U vremenu digitalnih zabava i modernih tehnologija, tradicionalne igre nude autentičnost, neposrednost i toplinu ljudskog kontakta koji ne može zamijeniti nijedan ekran. Zato pozivamo seniore, njihove obitelji i njegovatelje da otkriju ili ponovno otkriju čar tradicionalnih hrvatskih društvenih igara, te uživaju u bogatstvu koje one donose.
Komentari (3)
Odličan članak! Podsjetio me na mog djeda koji me naučio igrati briškulu. I danas u klubu umirovljenika redovito igramo, to nam je glavni način druženja. Samo bih dodao da u Dalmaciji postoji i varijanta "briškula na četiri" koja je posebno zabavna za druženja.
U našem domu za starije smo nedavno organizirali turnir u boćanju i bilo je fantastično! Čak i oni koji su u invalidskim kolicima mogli su sudjelovati uz male prilagodbe. Definitivno preporučujem svim ustanovama da uključe ove tradicionalne igre u svoj program aktivnosti.
Zna li netko gdje se mogu nabaviti kvalitetne karte za briškulu? One koje sam kupio u trgovini nisu dobre kvalitete i brzo se istroše. Nekada davno su bile one prave, plastificirane, koje su trajale godinama.
Ostavite komentar